Tromboza-Tipovi, simptomi, lečenje i prevencija
< Nazad Ažurirano 03.02.2025.
Statistika
pokazuje da su bolesti srca i krvnih sudova jedan od najčešćih uzroka smrti i
kod muškaraca i kod žena. Jedna od bolesti u ovoj grupi je tromboza. Iako može
biti vrlo opasna, čak i životno ugrožavajuća, ljudi često nisu svesni posledica
tromboze, kao i mera prevencije.
U ovom članku
reći ćemo više o trombozi, njenim tipovima i simptomima. Takođe, objasnićemo
metode lečenja i šta možete da uradite kako biste smanjili rizik od tromboze.
Šta je tromboza?
Tromboza
predstavlja patološki proces koji je u osnovi neadekvatno kontrolisano stvaranje
krvnog ugruška unutar krvnog suda, ne sa svrhom da prontno zaceli oštećenje
zida krvnog suda kako bi se očuvao regularan protok krvi kroz ozleđeni krvni
sud, već dovodi do delimične ili potpune opstrukcije protoka krvi kroz krvni
sud zbog delimičnog (ili potpunog) začepljenja lumena krvnog suda neadekvano
velikim krvnim ugruškom. Kao takav prestaje
da bude fiziološki krvni ugrušak koji zaceljuje oštećeni zid krvnog suda i
omogućava odvijanje normalnog protoka krvi kroz krvni sud tj. koagulum, te
postaje patološki veliki krvni ugrušak koji okludira krvni sud i značajno kompromituje protok krvi tj. postaje
tromb.
Kada se tromb
stvori u nekom od krvnih sudova bitno se narušava cirkulacija ekstremiteta odnosno
vitalnih organa, i tada dolazi do ozbiljnih posledica, koje potencijalno mogu
biti opasne po život.
Takođe,
postoji mogućnost da tromb nastane na jednom mestu, a procesom fragmentacije
usled izrazite fragilnosti svežeg tromba, da se delovi tromba odvajaju od
glavne mase prizidnog tromba i putem cirkulacije nishodno dospevaju na drugo
mesto gde stvaraju opstrukciju drugog krvnog suda i poremećaj protoka krvi, a
ovo stanje se naziva tromboembolija.
Tipovi tromboze
Tromboza se
deli na tipove u zavisnosti od mesta nastanka krvnog ugruška. Tako razlikujemo vensku
i arterijsku trombozu. Pre nego što detaljnije objasnimo ove tipove, važno je
„obnoviti gradivo“ u vezi sa venama i arterijama. Naime, vene su krvni sudovi
koji dovode krv iz perifernih delova tela do srca, a arterije odvode krv od
srca do perifernih delova tela.
Arterijska tromboza
Arterijska
tromboza nastaje kada se stvori tromb u arterijama. Ovaj tip tromboze se vrlo
često javlja kao posledica ateroskleroze, odnosno bolesti arterijskih krvnih
sudova koju karakterišu fokalne lezije svih
arterijskih krvnih sudova u vidu plaka tj. ploče u zidu arterije kao posledica
nagomilavanja masti i posledičnog razvoja hronične upale zida arterije. Sav
višak, odnosno neiskorišćene masti iz krvi od strane organizima, odlaže se u zidovima arterijskih krvnih
sudova, dovodeći do ubrzane ateroksleroze tj. ubrzanog starenja arterijskih
krvnih sudova. Organizam je star onoliko koliko su mu stari arterijski krvni
sudovi, a ne koliko bioloških godina ima.
S obzirom na
to da su arterije te koje „hrane“ periferne delove tela putem krvi, simptomi
arterijske tromboze su prilično ozbiljni. Kada se stvori tromb, dolazi do
smanjene oksigenacije i ishranjenosti određenog dela tela ili organa (u
zavisnosti od lokalizacije tromba) i može se javiti vitalno oštećenje tkiva i
organa. Česte posledice arterijske tromboze su moždani i srčani udar i gubitak
ekstremiteta ili gubitak vida.
Simptomi koji
se često javljaju kod arterijske tromboze jesu bol u grudima ukoliko je
trombozirao arterijski krvni sud koji vaskularizuje srce. Može se javiti i “slika”
moždanog udara „šloga“ - iznenadna delimična ili potpuna slabost jedne polovine
tela i gubitak moći govora sa ili bez poremećaja stanja svesti ukoliko je
trombozirao moždani arterijski krvni sud.
Intenzivna i
naglo nastala bol u nozi bez obzira na to da li se pacijent kreće ili miruje,
bleda i hladna koža, kao i nemogućnost kretanja su simptomi koji nastaju usled
tromboze ili tromboembolije magistralnih arterijskih krvnih sudova nogu.
Naravno, simptomi variraju u zavisnosti od lokalizacije tromba u arterijskom
sistemu krvnih sudova.
Venska tromboza
Postoji
tromboza površnih i dubokih vena. Klinički najznačajniji oblik venske tromboze
jeste duboka venska tromboza (DVT) i predstavlja stvaranje tromba unutar
dubokih vena (obično na nogama).
Kada dođe do
nastanka tromba unutar venskog sistema, značajno je usporena drenaža venske krvi
od periferije tela ka srcu. Zbog opstrukcije venskog krvnog suda raste pritisak
na kapilarnom nivou i pod dejstvom visokog kapilarnog pritiska tečnost iz krvi prelazi
u međućelijski prostor tkiva unutrašnjih organa i ekstremiteta. Upravo zato je otok najkarakterističniji znak venske
tromboze i to vrlo bolno osetljiv, topao na dodir i lividno-crvene boje kože
ekstremiteta.
Najopasnija
komplikacija duboke venske tromboze je plućna tromboembolija i javlja se kada
tromb koji nastane u dubokim venama noge krvotokom stigne do plućne arterije,
gde ometa dalji protok krvi i oksigenaciju krvi u plućima. Simptomi ove životno
ugrožavajuće komplikacije su raznovrsni, nema tipične kliničke slike, postoji
čitava lepeza različitih simptoma i znakova, od naprasne smrti do lakšeg
stepena nedostaka vazduha i bržeg zamaranja. Najčešći simptomi su iznenadna bol
u grudima, nedostatak vazduha, gušenje, izrazit zamor, kašalj sa iskašljavanjem
sveže krvi i / ili kratkotrajni gubitak svesti.
Faktori rizika za arterijsku i
vensku trombozu
Faktori rizika za arterijsku i vensku trombozu su vrlo slični, često i identični.
Na primer,
jedan od faktora rizika za oba tipa tromboze je genetika. Ukoliko u porodici
postoji istorija tromba u dubokim venama ili arterijama, postoji uvećan rizik
od nastanka venske, odnosno arterijske tromboze.
Još jedan
zajednički faktor rizika je nedovoljna fizička aktivnost. Ako veći deo dana
provodite u sedećem položaju, dugo putujete bez pauza, ili ne možete da se
krećete iz bilo kojih razloga, postoji veći rizik za nastanak tromba jer je usporena
cirkulacija krvi.
Drugi faktori
rizika koje treba uzeti u obzir su konzumiranje cigareta i narkotika, energetskih
pića, neizbalansirana ishrana, starost i gojaznost.
Kada je reč o
arterijskoj trombozi, faktori rizika su diabetes mellitus, visok arterijski krvni
pritisak i visok holesterol u krvi.
Kod venske
tromboze postoje i faktori rizika kao što su trudnoća (povećan pritisak na vene
oko karlice i nogu), maligne bolesti, Kronova bolest i bolesti pluća i srca,
hormonska terapija i povrede vena.
Kako se leči tromboza?
Tromboza se može lečiti na nekoliko načina u zavisnosti od mesta nastanka tromba i celokupnog zdravstvenog stanja pacijenta.
U svrhu
lečenja mogu se koristiti antikoagulansi, odnosno lekovi koji usporavaju zgrušavanje
krvi u organizmu i njima se postiže prevaga antikoagulansa nad prokoagulansima
(onih faktora koji podstiču zgrušavanje krvi), i tako se stvaraju uslovi da se endogenom
fibrinolizom tj. unutrašnjim mehanizmima organizma postepeno rastvara tromb i
smanjuje njegova veličina i normalizuje protok krvi. Ovi lekovi sprečavaju
uvećanje postojećih ugrušaka odnosno rast tromba.
Još jedan
način tretiranja tromboze jeste korišćenje trombolitika, odnosno lekova koji prontno
rastvaraju krvne ugruške i tako se postiže brza reperfuzija organa.
Takođe,
moguće je i mehaničko uklanjanje tromba putem specijalnih vaskularnih katetera
tzv. transkateterska tromboembolektomija putem aspiracije kateterima ili
hirurško uklanjanje tromba iz krvnog suda. U tom slučaju, hirurg pravi rez na
krvnom sudu, otklanja ugrušak i zašiva krvni sud kako bi se normalizovala
cirkulacija.
Koje su mere prevencije
nastanka tromboze?
Na neke
faktore, poput genetike, ne možemo da utičemo. Međutim, to ne znači da ako u
porodici imamo istoriju tromboze da ćemo je i mi 100% imati. Svakako da postoje
određene mere koje možemo da preduzmemo kako bismo smanjili rizik od nastanka
tromboze.
Jedna od
najvažnijih mera jeste fizička aktivnost. Potrudite se da svakog dana odvojite
vreme za neku vrstu fizičke aktivnosti. Ovo ne mora biti odlazak u teretanu,
trčanje, ili dizanje tegova. Izaberite aktivnost spram svojih preferencija i
fizičke spreme. Čak i vožnja bicikla ili svakodnevna šetnja može značajno
smanjiti rizik od tromboze. S obzirom na to da fizička aktivnost ima mnoge
benefite kako za naše fizičko, tako i za mentalno zdravlje, trudite se da Vam
postane deo rutine.
Obavezno je i
obratiti pažnju na ishranu. Trudite se da izbacite masnu i brzu hranu, kao i
hranu bogatu rafinisanim šećerima iz svakodnevne upotrebe. Fokusirajte se na
hranu bogatu antioksidansima, karotenoidima i polifenolima. Uvrstite u ishranu
citruse, jagode, paprike i paradajz jer ove namirnice sadrže vitamin C. Takođe,
koštunjavo voće i hladno ceđena ulja i avokado treba da postanu deo vaše
ishrane jer sadrže vitamin E, koji kao i vitamin C štiti od oksidativnog
stresa.
Ishrana kod
tromboze je specifična zbog toga što je potrebno obratiti pažnju na unos hrane
koja sadrži vitamin K kod pacijenata koji su na medikamentnoj terapiji peroralnim
antikoagulansom iz grupe antagonista vit. K. Naime, ovaj vitamin je važan za
sintezu vitamin K zavisnih faktora koagulacije koji čine spoljni put
koagulacije krvi, te ne treba konzumirati velike količine hrane koja ga sadrži.
Lisnato i zeleno povrće poput kelja, prokelja i brokolija sadrži puno vitamina
K.
Druge mere
prevencije tromboze jesu kontrolisanje arterijskog krvnog pritiska i nivoa holesterola
i šećera u krvi, prestanak konzumiranja cigareta, unos dovoljne količine
tečnosti i redovne kontrole kod lekara.
Poliklinika As Medicus
Biorezonanca-Vaš saveznik u borbi protiv tromboze
Tromboza se
često otkrije tek kada se simptomi značajno pogoršaju. U poliklinici As Medicus
Biorezonanca posebna pažnja se obraća na otkrivanje bolesti i pre nego što se
simptomi fizički ispolje, a ovo je moguće zahvaljujući Kvantnoj medicini.
Kvantna
medicina spaja znanja iz različitih oblasti poput kvantne fizike, biofizike, elektronike
i istočne i zapadne medicine. Ova grana medicine za cilj ima vraćanje tela u
stanje balansa kroz individualan, holistički pristup, bez invazivnih metoda
dijagnostike i lečenja.
Kada je reč o
dijagnostici, u poliklinici As Medicus Biorezonanca postoje dva moćna aparata
Kvantne medicine - Termovizijski i Biorezonantni skener. Termovizijski skener registruje infracrveno zračenje tela i može
prepoznati i najmanju promenu temperature koja ukazuje na narušenu funkciju
određenog organa ili sistema. Pomoću ovog skenera može se prepoznati preko 200
oboljenja u najranijoj fazi, uključujući trombozu. Biorezonantni skener koristi 3D tehnologiju da dijagnostikuje
oboljenja svih organa i sistema u svim etapama bolesti. Pregleda kompletnu
cirkulaciju, te lako identifikuje i najmanje probleme i rizike.
Prednost Kvantne medicine leži u njenoj
neinvazivnosti. Svi aparati koji se koriste su potpuno bezbedni za sve,
uključujući trudnice i decu. Nema ubrizgavanja kontrasta, uboda iglama i
zračenja.
Pored
stručnjaka za Kvantnu medicinu, u našoj poliklinici zaposleni su i specijalisti
različitih oblasti klasične medicine. Takođe, kod nas možete uraditi i Doppler
krvnih sudova,
koji je potpuno neinvazivan i suverena je metoda u ispitivanju morfologije i
protoka krvi sa velikom preciznošću.
Kontaktirajte nas i zakažite Vaš pregled već danas!