Tromboza-Tipovi, simptomi, lečenje i prevencija

< Nazad Ažurirano 03.02.2025. Tromboza-Tipovi, simptomi, lečenje i prevencija

Statistika pokazuje da su bolesti srca i krvnih sudova jedan od najčešćih uzroka smrti i kod muškaraca i kod žena. Jedna od bolesti u ovoj grupi je tromboza. Iako može biti vrlo opasna, čak i životno ugrožavajuća, ljudi često nisu svesni posledica tromboze, kao i mera prevencije.

U ovom članku reći ćemo više o trombozi, njenim tipovima i simptomima. Takođe, objasnićemo metode lečenja i šta možete da uradite kako biste smanjili rizik od tromboze.

Šta je tromboza?

Tromboza predstavlja patološki proces koji je u osnovi neadekvatno kontrolisano stvaranje krvnog ugruška unutar krvnog suda, ne sa svrhom da prontno zaceli oštećenje zida krvnog suda kako bi se očuvao regularan protok krvi kroz ozleđeni krvni sud, već dovodi do delimične ili potpune opstrukcije protoka krvi kroz krvni sud zbog delimičnog (ili potpunog) začepljenja lumena krvnog suda neadekvano velikim krvnim ugruškom.  Kao takav prestaje da bude fiziološki krvni ugrušak koji zaceljuje oštećeni zid krvnog suda i omogućava odvijanje normalnog protoka krvi kroz krvni sud tj. koagulum, te postaje patološki veliki krvni ugrušak koji okludira krvni sud i  značajno kompromituje protok krvi tj. postaje tromb.

Kada se tromb stvori u nekom od krvnih sudova bitno se narušava cirkulacija ekstremiteta odnosno vitalnih organa, i tada dolazi do ozbiljnih posledica, koje potencijalno mogu biti opasne po život.

Takođe, postoji mogućnost da tromb nastane na jednom mestu, a procesom fragmentacije usled izrazite fragilnosti svežeg tromba, da se delovi tromba odvajaju od glavne mase prizidnog tromba i putem cirkulacije nishodno dospevaju na drugo mesto gde stvaraju opstrukciju drugog krvnog suda i poremećaj protoka krvi, a ovo stanje se naziva tromboembolija.

Tipovi tromboze

Tromboza se deli na tipove u zavisnosti od mesta nastanka krvnog ugruška. Tako razlikujemo vensku i arterijsku trombozu. Pre nego što detaljnije objasnimo ove tipove, važno je „obnoviti gradivo“ u vezi sa venama i arterijama. Naime, vene su krvni sudovi koji dovode krv iz perifernih delova tela do srca, a arterije odvode krv od srca do perifernih delova tela.

Arterijska tromboza

Arterijska tromboza nastaje kada se stvori tromb u arterijama. Ovaj tip tromboze se vrlo često javlja kao posledica ateroskleroze, odnosno bolesti arterijskih krvnih sudova koju karakterišu  fokalne lezije svih arterijskih krvnih sudova u vidu plaka tj. ploče u zidu arterije kao posledica nagomilavanja masti i posledičnog razvoja hronične upale zida arterije. Sav višak, odnosno neiskorišćene masti iz krvi od strane organizima,  odlaže se u zidovima arterijskih krvnih sudova, dovodeći do ubrzane ateroksleroze tj. ubrzanog starenja arterijskih krvnih sudova. Organizam je star onoliko koliko su mu stari arterijski krvni sudovi, a ne koliko bioloških godina ima.

S obzirom na to da su arterije te koje „hrane“ periferne delove tela putem krvi, simptomi arterijske tromboze su prilično ozbiljni. Kada se stvori tromb, dolazi do smanjene oksigenacije i ishranjenosti određenog dela tela ili organa (u zavisnosti od lokalizacije tromba) i može se javiti vitalno oštećenje tkiva i organa. Česte posledice arterijske tromboze su moždani i srčani udar i gubitak ekstremiteta ili gubitak vida.

Simptomi koji se često javljaju kod arterijske tromboze jesu bol u grudima ukoliko je trombozirao arterijski krvni sud koji vaskularizuje srce. Može se javiti i “slika” moždanog udara „šloga“ - iznenadna delimična ili potpuna slabost jedne polovine tela i gubitak moći govora sa ili bez poremećaja stanja svesti ukoliko je trombozirao moždani arterijski krvni sud.

Intenzivna i naglo nastala bol u nozi bez obzira na to da li se pacijent kreće ili miruje, bleda i hladna koža, kao i nemogućnost kretanja su simptomi koji nastaju usled tromboze ili tromboembolije magistralnih arterijskih krvnih sudova nogu. Naravno, simptomi variraju u zavisnosti od lokalizacije tromba u arterijskom sistemu krvnih sudova.

Venska tromboza

Postoji tromboza površnih i dubokih vena. Klinički najznačajniji oblik venske tromboze jeste duboka venska tromboza (DVT) i predstavlja stvaranje tromba unutar dubokih vena (obično na nogama).

Kada dođe do nastanka tromba unutar venskog sistema, značajno je usporena drenaža venske krvi od periferije tela ka srcu. Zbog opstrukcije venskog krvnog suda raste pritisak na kapilarnom nivou i pod dejstvom visokog kapilarnog pritiska tečnost iz krvi prelazi u međućelijski prostor tkiva unutrašnjih organa i ekstremiteta. Upravo zato je otok najkarakterističniji znak venske tromboze i to vrlo bolno osetljiv, topao na dodir i lividno-crvene boje kože ekstremiteta.

Najopasnija komplikacija duboke venske tromboze je plućna tromboembolija i javlja se kada tromb koji nastane u dubokim venama noge krvotokom stigne do plućne arterije, gde ometa dalji protok krvi i oksigenaciju krvi u plućima. Simptomi ove životno ugrožavajuće komplikacije su raznovrsni, nema tipične kliničke slike, postoji čitava lepeza različitih simptoma i znakova, od naprasne smrti do lakšeg stepena nedostaka vazduha i bržeg zamaranja. Najčešći simptomi su iznenadna bol u grudima, nedostatak vazduha, gušenje, izrazit zamor, kašalj sa iskašljavanjem sveže krvi i / ili kratkotrajni gubitak svesti.

Faktori rizika za arterijsku i vensku trombozu

Faktori rizika za arterijsku i vensku trombozu su vrlo slični, često i identični.

Na primer, jedan od faktora rizika za oba tipa tromboze je genetika. Ukoliko u porodici postoji istorija tromba u dubokim venama ili arterijama, postoji uvećan rizik od nastanka venske, odnosno arterijske tromboze.

Još jedan zajednički faktor rizika je nedovoljna fizička aktivnost. Ako veći deo dana provodite u sedećem položaju, dugo putujete bez pauza, ili ne možete da se krećete iz bilo kojih razloga, postoji veći rizik za nastanak tromba jer je usporena cirkulacija krvi.

Drugi faktori rizika koje treba uzeti u obzir su konzumiranje cigareta i narkotika, energetskih pića, neizbalansirana ishrana, starost i gojaznost.

Kada je reč o arterijskoj trombozi, faktori rizika su diabetes mellitus, visok arterijski krvni pritisak i visok holesterol u krvi.

Kod venske tromboze postoje i faktori rizika kao što su trudnoća (povećan pritisak na vene oko karlice i nogu), maligne bolesti, Kronova bolest i bolesti pluća i srca, hormonska terapija i  povrede vena.

Kako se leči tromboza?

Tromboza se može lečiti na nekoliko načina u zavisnosti od mesta nastanka tromba i celokupnog zdravstvenog stanja pacijenta.

U svrhu lečenja mogu se koristiti antikoagulansi, odnosno lekovi koji usporavaju zgrušavanje krvi u organizmu i njima se postiže prevaga antikoagulansa nad prokoagulansima (onih faktora koji podstiču zgrušavanje krvi), i tako se stvaraju uslovi da se endogenom fibrinolizom tj. unutrašnjim mehanizmima organizma postepeno rastvara tromb i smanjuje njegova veličina i normalizuje protok krvi. Ovi lekovi sprečavaju uvećanje postojećih ugrušaka odnosno rast tromba.

Još jedan način tretiranja tromboze jeste korišćenje trombolitika, odnosno lekova koji prontno rastvaraju krvne ugruške i tako se postiže brza reperfuzija organa.

Takođe, moguće je i mehaničko uklanjanje tromba putem specijalnih vaskularnih katetera tzv. transkateterska tromboembolektomija putem aspiracije kateterima ili hirurško uklanjanje tromba iz krvnog suda. U tom slučaju, hirurg pravi rez na krvnom sudu, otklanja ugrušak i zašiva krvni sud kako bi se normalizovala cirkulacija.

Koje su mere prevencije nastanka tromboze?

Na neke faktore, poput genetike, ne možemo da utičemo. Međutim, to ne znači da ako u porodici imamo istoriju tromboze da ćemo je i mi 100% imati. Svakako da postoje određene mere koje možemo da preduzmemo kako bismo smanjili rizik od nastanka tromboze.

Jedna od najvažnijih mera jeste fizička aktivnost. Potrudite se da svakog dana odvojite vreme za neku vrstu fizičke aktivnosti. Ovo ne mora biti odlazak u teretanu, trčanje, ili dizanje tegova. Izaberite aktivnost spram svojih preferencija i fizičke spreme. Čak i vožnja bicikla ili svakodnevna šetnja može značajno smanjiti rizik od tromboze. S obzirom na to da fizička aktivnost ima mnoge benefite kako za naše fizičko, tako i za mentalno zdravlje, trudite se da Vam postane deo rutine.

Obavezno je i obratiti pažnju na ishranu. Trudite se da izbacite masnu i brzu hranu, kao i hranu bogatu rafinisanim šećerima iz svakodnevne upotrebe. Fokusirajte se na hranu bogatu antioksidansima, karotenoidima i polifenolima. Uvrstite u ishranu citruse, jagode, paprike i paradajz jer ove namirnice sadrže vitamin C. Takođe, koštunjavo voće i hladno ceđena ulja i avokado treba da postanu deo vaše ishrane jer sadrže vitamin E, koji kao i vitamin C štiti od oksidativnog stresa.

Ishrana kod tromboze je specifična zbog toga što je potrebno obratiti pažnju na unos hrane koja sadrži vitamin K kod pacijenata koji su na medikamentnoj terapiji peroralnim antikoagulansom iz grupe antagonista vit. K. Naime, ovaj vitamin je važan za sintezu vitamin K zavisnih faktora koagulacije koji čine spoljni put koagulacije krvi, te ne treba konzumirati velike količine hrane koja ga sadrži. Lisnato i zeleno povrće poput kelja, prokelja i brokolija sadrži puno vitamina K.

Druge mere prevencije tromboze jesu kontrolisanje arterijskog krvnog pritiska i nivoa holesterola i šećera u krvi, prestanak konzumiranja cigareta, unos dovoljne količine tečnosti i redovne kontrole kod lekara.

Poliklinika As Medicus Biorezonanca-Vaš saveznik u borbi protiv tromboze

Tromboza se često otkrije tek kada se simptomi značajno pogoršaju. U poliklinici As Medicus Biorezonanca posebna pažnja se obraća na otkrivanje bolesti i pre nego što se simptomi fizički ispolje, a ovo je moguće zahvaljujući Kvantnoj medicini.

Kvantna medicina spaja znanja iz različitih oblasti poput kvantne fizike, biofizike, elektronike i istočne i zapadne medicine. Ova grana medicine za cilj ima vraćanje tela u stanje balansa kroz individualan, holistički pristup, bez invazivnih metoda dijagnostike i lečenja.

Kada je reč o dijagnostici, u poliklinici As Medicus Biorezonanca postoje dva moćna aparata Kvantne medicine - Termovizijski i Biorezonantni skener. Termovizijski skener registruje infracrveno zračenje tela i može prepoznati i najmanju promenu temperature koja ukazuje na narušenu funkciju određenog organa ili sistema. Pomoću ovog skenera može se prepoznati preko 200 oboljenja u najranijoj fazi, uključujući trombozu. Biorezonantni skener koristi 3D tehnologiju da dijagnostikuje oboljenja svih organa i sistema u svim etapama bolesti. Pregleda kompletnu cirkulaciju, te lako identifikuje i najmanje probleme i rizike.

Prednost  Kvantne medicine leži u njenoj neinvazivnosti. Svi aparati koji se koriste su potpuno bezbedni za sve, uključujući trudnice i decu. Nema ubrizgavanja kontrasta, uboda iglama i zračenja.

Pored stručnjaka za Kvantnu medicinu, u našoj poliklinici zaposleni su i specijalisti različitih oblasti klasične medicine. Takođe, kod nas možete uraditi i Doppler krvnih sudova, koji je potpuno neinvazivan i suverena je metoda u ispitivanju morfologije i protoka krvi sa velikom preciznošću.

Kontaktirajte nas i zakažite Vaš pregled već danas!