Astma

< Nazad Ažurirano 27.02.2023. Astma

Napadi kašlja i otežano, čujno disanje su dva tipična simptoma astme, hroničnog oboljenja pluća. Prema podacima Svetske Zdravstvene Organizacije (SZO – WHO), astma je najčešća hronična bolest među decom. Naravno, ovo ne znači da odrasli ne oboljevaju od astme. U 2019. godini procenjeno je da više od 262 miliona ljudi širom sveta ima astmu.

Svi smo čuli za ovu bolest ali da li znamo koji su njeni uzroci i simptomi i kako se leči? U nastavku članka ćete saznati odgovore na ova pitanja, kao i šta to možemo da uradimo kako bismo sprečili napade astme.

Šta je astma?

Astma predstavlja nezarazno, hronično oboljenje u čijoj se srži nalazi zapaljenski proces. Naime, zbog upale, bronhijalne tube se sužavaju, a mišići oko disajnih puteva se stežu. Ova bolest ispoljava se kroz epizode simptoma poput gušenja, šištanja i kašlja. Epizode se obično javljaju tokom noći ili prilikom napornije fizičke aktivnosti.

Ono što je karakteristično za astmu jeste da se simptomi mogu ispoljiti u različitim životnim dobima i okolnostima, te je često nemoguće predvideti narednu epizodu.

Postoji nekoliko tipova astme poput alergijske, nealergijske, profesionalne, aspirinske itd.

Pored ovoga, postoje i oboljenja koja po simptomima liče na astmu - to su hronični opstruktivni bronhitis (HOBP) i astmatiformni bronhitis. U osnovi ova dva oboljenja je hronična infekcija za razliku od astme kod koje postoje i periodi remisije kada pacijent nema tegobe.

Koji su uzroci astme?

Tačan uzrok nastanka astme još uvek nije otkriven. Međutim, zna se da određeni faktori mogu povećati rizik od astme.

Na primer, atopije i alergije u porodici predstavljaju značajan faktor rizika za razvoj astme kod dece. Ukoliko ste i sami osetljivi na inhalacione alergene kao što su kućna prašina, polen, grinje, trava ili životinjske dlake, rizik od nastanka astme je veći.

Takođe, važno je spomenuti i da određeni lekovi mogu izazvati akutne napade astme. To su beta-adrenergijski antagonisti, acetilsalicilna kiselina, nesteroidni antiinflamatorni lekovi, itd.

Kao što možete da pretpostavite, loši klimatski uslovi i povećan stepen zagađenja vazduha pogoršavaju astmu. Duvan, azot-dioksid i sumpor-dioksid mogu uzrokovati pojačane simptome astme. Pored toga, ne treba zaboraviti i profesionalne faktore. Mnogi ljudi koji rade u različitim  industrijama  poput obrade metala, biljnih prerađevina, drveta ili plastičnih masa često pate od infekcija u disajnom sistemu, što vodi do akutnog pogoršavanja astme. 

Takođe, astma se smatra i psihosomatskom bolešću, gde preovlađuju psihički uzroci za pojavu astme i u psihijatriji astmu nazivaju „plač bronhija“.

U Kvantnoj medicini, organizam se posmatra holistički, kao celina. Često astma utiče i na slabost drugih organa (i obrnuto), tako da uzroci nastajanja astme mogu biti bolesti drugih organa kao što su bubrezi, slezina, jetra a takođe postoji i srčana astma koja nastaje zbog slabosti srca.

Koji su simptomi astme?

Najtipičniji simptomi astme su nedostatak vazduha (dispneja), zviždanje u grudima (vizing) i kašalj. Ova tri simptoma obično su udružena, tj. retko koji pacijent će iskusiti samo jedan od simptoma.

Gušenje se javlja u obliku napada između kojih postoje periodi  remisije. S obzirom na to da je svaki pacijent priča za sebe, intenzitet, učestalost i trajanje napada zavise od osobe do osobe. Tokom napada, pacijent diše ubrzano, čuje se zviždanje u grudima tj. vizing i često dolazi do preznojavanja. Svakako, napadi astme nisu prijatni ni fizički ni psihički, te se često dešava da se pacijent uspaniči, čime se simptomi mogu dodatno pogoršati. Pacijent tokom napada treba da bude u sedećem položaju, sa ispruženim rukama, kako bi fiksirao mišiće ramenog pojasa i omogućio upotrebu pomoćne disajne muskulature. Kašalj je karakterističan simptom kraja napada.

Najteži oblik astme jeste akutni teški napad (status asthmaticus) gde simptomi traju duže od 24 sata i ne postoji reakcija na terapiju. Ovakav oblik astme može ugroziti život pacijenta.

Dijagnoza astme

Prema podacima Svetske Zdravstvene Organizacije, astma često ne bude dijagnostikovana, naročito u državama sa niskim ili srednjim ukupnim primanjima. Nažalost, ignorisanje ili nedovoljno tretiranje simptoma astme dovodi do poremećaja sna, umora tokom dana, loše koncentracije, kao i niza problema sa disanjem.

Zbog toga je izuzetno važna pravilna dijagnoza astme. Lekar postavlja dijagnozu na osnovu anamneze, fizikalnog pregleda i testa funkcije pluća.

Prvo, lekar razgovara sa pacijentom kako bi se dobile što detaljnije informacije u vezi sa simptomima i porodičnom istorijom bolesti. Lekar će pitati pacijenta da li postoje sklonosti ka astmi ili alergijama u porodici jer je to važan faktor rizika. Naravno, ne mora da znači da će neko u čijoj porodici postoje ove sklonosti automatski dobiti astmu, ali je važno obratiti pažnju i na genetiku tokom dijagnostike. Takođe, lekar će tokom razgovora saznati više o simptomima, njihovoj učestalosti, intenzitetu i trajanju.

Nakon razgovora sa pacijentom, lekar će uraditi fizikalni pregled. Poslušaće pluća stetoskopom, posebno obraćajući pažnju na vizing, tj. sviranje u plućima. Treba znati da nepostojanje vizinga ne znači da astme nema. Naime, vizing se javlja samo u toku pogoršanja astme. U fazi remisije vizing ne postoji i disajni šum je u većini slučajeva potpuno normalan.

U procesu dijagnostikovanja astme radi se i spirometrija. To je dijagnostička metoda u toku koje se ispituje funkcija pluća i njena očuvanost. Lekar meri količinu vazduha koji se udahne i izdahne i na osnovu ovih podataka dobijaju se važne informacije o zdravlju pluća.

Dijagnostikovanje astme takođe može uključivati testiranje na poznate nutritivne i inhalatorne alergene kako bi se utvrdio okidač.

Lečenje i prevencija astme

Astmu je moguće lečiti i izlečiti. Lekovi koji se primenjuju uključuju bronhodilatatore, kortikosteroide i psihoterapiju.

Svaka osoba koja boluje od astme kod sebe uvek treba da ima inhalator (pumpicu) i da primeni lek po potrebi kako bi se sprečilo napredovanje simptoma.

Koraci u prevenciji astme zavise od toga šta je njihov uzrok. Ti koraci mogu biti izbegavanje alergena, prestanak pušenja, vakcinisanje protiv gripa, blagovremeno lečenje infekcija disajnih puteva, itd. Naravno, moguća je i primena lekova puput inhalatornih kortikosteroida, koji smanjuju zapaljenje sluzokože disajnih puteva i sprečavaju razvoj akutnih simptoma. Popularni su i inhibitori leukotriena (u vidu tableta), koji takođe mogu smanjiti zapaljenje.

Kvantna medicina i astma

Kvantna medicina predstavlja relativno novu granu medicine koja kombinuje znanja iz različitih oblasti kako bi se pacijentu pružila vrhunska dijagnostika i terapija. Karakteristična je po tome što koristi neinvazivne metode i ima individualan pristup svakom pacijentu. Dakle, Kvantna medicina veruje da je svaki pacijent jedinstven, te se za svakog kroji poseban plan lečenja.

Ova grana medicine zasniva se na ideji balansa i vraćanja organizma u stanje koje nazivamo  zdravljem. Kvantna medicina  prepoznaje da svaka bolest ima četiri faze, a da laboratorijski nalazi indentifikuju bolest tek u trećoj. Moćni aparati Kvantne medicine mogu otkriti bolesti već u prve dve faze. Ovo omogućava pacijentu da što pre reaguje, spreči pogoršavanje simptoma i vrati organizam u stanje balansa.

U poliklinici As Medicus Biorezonanca koristimo kombinaciju dva moćna aparata u dijagnostičke svrhe, a to su Biorezonantni i Termovizijski skener. Biorezonantni skener pomoću 3D tehnologije omogućuje dijagnostiku celog tela, uključujući i pluća i disajne puteve. Pomoću Termovizijskog skenera dobija se toplotni portret čoveka, na osnovu čega se donosi zaključak o narušenim funkcijama u određenim tkivima i organima.

U terapijske svrhe As Medicus Biorezonanca koristi Rikta i Mikrorezonantnu terapiju. Obe terapije su izuzetno učinkovite za tretiranje različitih oboljenja.

Ono što je najbitnije jeste da su i dijagnostika i terapija Kvantnom medicinom potpuno bezbolne i bezbedne. Nema korišćenja lekova, ubrizgavanja kontrasta, niti podvrgavanja štetnom zračenju. Zbog toga su sve metode Kvantne medicine potpuno bezbedne za sve, čak i za decu i trudnice.

Pored stručnjaka za Kvantnu medicinu, poliklinika As Medicus Biorezonanca zapošljava i lekare klasične medicine, vrhunske stručnjake u svojim oblastima. Naš tim Vam može pomoći da stanete na kraj astmi  i ponovo živite život punim plućima. Kontaktirajte nas i zakažite pregled već danas!